fbpx

Manastir Svetog oca Nikolaja – Vranje

Manastir Svetog oca Nikolaja – Vranje

Manastir Svetog oca Nikolaja u Vranju
Manastir Svetog oca Nikolaja u Vranju

Manastir Svetog Nikole pravi je dragulj grada Vranja. Sazidan je između 1322. i 1331. godine, u vreme kralja Stefana Dečanskog, koji je crkvu i manastir darivao knezu Baldovinu, a uz to i sva prava koja je crkva tada imala, i svu njenu imovinu.Vranje je u srednjovekovnoj Srbiji bilo ne samo duhovno, već i ekonomski povezano sa manastirom Hilandarom, središtem srpskog duhovnog života.

Posle Maričke bitke 1371. i Kosovskog boja 1389. godine, monasima Hilandara bio je otežan dolazak i život na ovom mestu, kao i prevoženje robe iz ovih krajeva na Svetu Goru. To je i bio razlog što su početkom XV veka potpuno napustili manastir Svetog Nikole u Vranju. Nakon odlaska monaha i vlastele, usled napada Turaka početkom XV veka, ne postoje više nikakvi podaci o životu manastira. Sve do XIX veka, crkva je bila u ruševinama. Pisani tragovi i podaci o manastiru ponovo se pojavljuju 1894. godine i pored ostalog, govorei o prvoj većoj obnovi crkve, koja je počela za vreme vladavine Obrenovića, a završena u vreme dinastije Karađorđevića, 1905. godine.
Uz crkvu, koja u to vreme nije imala kupolu, sagrađen je konak, koji je zapravo bio jedna manja kuća za sveštenika. U tom periodu, pa sve do Drugog svetskog rata, manastir nije bio aktivan, osim što su se održavala redovna bogosluženja u crkvi.
Zvonik Manastira
Po završetku Drugog svetskog rata, u kome je uništena sva dokumentacija o istoriji manastira, ova svetinja doživela je istu sudbinu kao i većina ostalih u Srbiji. Zna se da su se bogosluženja obavljala samo nedeljom i na hramovnu slavu, Prenos moštiju Svetog Nikolaja, 22. maja. Tako je bilo više decenija, negde do kraja devedesetih godina XX veka, kada je od strane episkopa vranjskog g. Pahomija pokrenuta još jedna obnova ove svetinje, kojom jeobuhvaćen ceo manastirski kompleks.
Vranje
Manastir Svetog oca Nikolaja u Vranju

Najpre je obnovljena crkva, na kojoj je podignuta kupola po ugledu na glavnu hilandarsku crkvu Vavedenja Presvete Bogorodice. Nakon toga, 2002. godine počela je gradnja Pirga, takođe po ugledu na Pirg Svetog Save iz manastira Hilandara. 2018. godine završena je gostoprimnica, sa pratećim sadržajima.

Istovremeno, obnovljen je i proširen manastirski konak, a kupljeno je i zemljište, tako da manastir danas u svom posedu ima oko 4ha. Podignuta je i spomen kapela, posvećena sećanju na nevine srpske žrtve bugarskog terora u Vranju i okolini, u periodu od 1915. do 1918. godine.
Njenu gradnju započeo je mitropolit skopski Josif 1934. godine, a završetak se planira2020. godine. Ikonostas ima 31 ikonu i je rađen početkom XX veka, a oslikao ga je T. I. Budžorski. Ikone su dar ondašnjih imućnih vranjanskih porodica, o čemu svedoče natpisi na njima. Slikane su u periodu od 1901. do 1905. godine, kada je crkva osvećena od strane episkopa niškog Nikanora, 27. avgusta 1906. godine.
Danas se Manastir Svetog Nikole nalazi se na severnoj periferiji Vranja. Manastir je Srpske pravoslavne crkve i pripada eparhiji vranjskoj.

Predivan i prelepi manastir sa svojom dugom istorijom je još jedan znaminiti turistički dragulj grada Vranja, a i samo juga Srbije. Ceo manastir je oslikan i izuzetno uređen. Iz dvorišta pruža se izuzetno lep pogled na grad Vranje. Za one koji su ljubitelji mira i tišine, manastir predstavlja savrseno mesto za isto.

Osvećenjem Spomen-kosturnice i svečanom akademijom Eparhije vranjske i Grada Vranja, obeleženo je 690 godina postojanja manastora Svetog Nikole i oslobođenje Vranja u Prvom svetskom ratu.

Manastir Sv. Nikola Vranje
Pčinjska Sveta Gora

Čitav kraj oko Vranja naziva se i Pčinjska Sveta Gora zato što je u tom relativno malom prostoru smešteno više od 180 crkava i manastira, od kojih su većina metohi manastira Hilandar.– Srbi se stide svoje istorije. Potrebne su nam godine i godine kako bismo se “iznenadili” onim što su nam preci ostavili na čuvanje. Vranjska eparhija priprema sveobuhvatnu monografiju u kojoj će biti popisane sve svetinje iz ovog kraja i uveren sam da će se mnogi iznenaditi tim blagom.

 

Hvala na čitanju

Bacite share, like ako vam se dopalo, komentarišite slobodno

Veliki pozdrav, Lazar

sr_RSSerbian
%d bloggers like this: